ZNAČAJNI PROJEKTI SARADNJE USTANOVA ARHIVA NOVOG SADA i ZRENJANINA


Saradnja izmedju zrenjaninskog i novosodskog “Arhiva” na temu Prvog svetskog rata, počela je 2018. Radeći i ranije na mnogim različitom projektima Vanda Vojvodić Micova ( arhivski savetnik u Zrenjnainu) i Zoran Veljanović –  ( kustos , savetnik i zamenik direktora Muzeja prisajedinjenja 1918. u Novom Sadu ), pre tri godine krenuli su na zajednički projekat. Na izložbi u Zrenjaninu povodom 100 godina od oslobodjenja Velikog Bečkereka, Vanda i Zoran su došli na ideju o saradnji i da napišu knjigu koja do sada nije objavljena a to su ZAPISNICI SRPSKOG NARODNOG ODBORA U VELIKOM BEČKEREKU. Svi originalni zapisnici su preneseni u knjigu, što predstavlja pravo istorijsko blago jer će biti dostupno budućim generacijama.

IMG_20210818_111141_resized_20210818_111153277-363x272 ZNAČAJNI PROJEKTI SARADNJE USTANOVA ARHIVA NOVOG SADA i ZRENJANINA

Knjiga ističe mnoge zanimljive momente, tako  se kaže da predstavnici Narodnog odbora su pre svega bili odlučni i drčni u nameri da preuzmu vlast, bez obzira što nisu iza sebe imali vojnu silu. Da bi imali kakvu takvu zaštitu i političko delovanje, predstavnici Odbora formirali su  Narodnu gardu, sve je to prethodilo da Veliko Bečkeračani prvi 31. oktobra formiraju prvi Srpski narodni odbor na ovim prostorima. Glavni cilj je bio preuzimanje vlasti od Austrugarske ali mirnim putem.

Uz  knjigu, ovi agilni istoričari uradili su i izložbu sa katalogom o ovoj temi. Svi ti zapisnici  za Zrenjanin nalazili su se u Arhivu Vojvodine, da bi kasnije i zapisnici Srpskog narododnog  odbora bili preneseni u Zrenjanin. Zanimljivo je da se odbornici te 1918. godine nisu bavili samo političkim pitanjima, formiranjem organa vlasti, već su rešavali pitanja tzv “običnog čoveka” i trudili su da se život odvija bez većih problema. Tako  npr u jednom zapisu, invalid iz Prvog svetskog rata moli u pismu Srpski narodni odbor da mu reši zaposlenje, kako bi mogao da preživi. Zanimljivo je da je Odbor u roku od nekoliko dana rešio status tom čoveku, što stoji u zapisu, kao i pitanja i molbe mnogih vaspitačica – ( zabavilje, kako su imale naziv u tom dobu), radnika , lekara i drugih ljudi a sve u cilju da grad funkcioniše bez problema.  Hrana, mir, ogrev i funcionisanje železnice su bili pririteti nove vlasti. Takodje su rešavali i problem privrede, npr limitirali su cene brašna, šećera i drugih namirnica potrebnih za normalan život.  Naravno, Srpski narodni odbor je smenio tadašnje upravnike i direktore i postavio svoje ljude, ali bitno je napomenuti da  je sve uradjeno bez ikakvih incidenata, naglasio je Zoran Veljanović rodjeni Zrenjaninac , koji živi i radi u Novom sadu a svoj diplomski rad je odbranio baš na temu ” 1918. godina “.

Micova i Veljanović ističu da je njihova osnovna misija u ovom projektu zaštita kulturnog dobra, ovim objavljivanjem zapisnika ovi dokumenti ostaju zauvek dostupni svima i praktično dokumenti dobijaju  večni život. Njih dvoje u istorijskom tandemu već za naredni period pripremaju još jedno kapitalno štampano delo pod nazivom “BIOGRAFIJE NAJZNAČAJNIJIH LIČNOSTI  1918.” Zanimljivo je da su najuglednije ličnsti našeg grada – lekari, advokati, arhitekte, profesori, izdavači novina, bili tada birani u Narodni odbor. Možda bi ovaj model od pre 100 godina mogao i danas da se primeni u Zrenjaninu za dobrobit budućih generacija, zaključuje autor ovog teksta.

S. Sokolov